Svečanom ceremonijom održanom danas u hotelu Mona Plaza Savez slepih Srbije obeležio je dva velika jubileja: osam decenija od osnivanja i 55 godina rada Biblioteke „Dr Milan Budimir“, najveće biblioteke za slepe i slabovide na Balkanu.
Skupu su se, uz članove i prijatelje Saveza, obratili predsednik Saveza slepih Srbije Milan Stošić, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski i član borda Evropskog saveza slepih, Anja Uršič.
Domaćin skupa, predsednik Saveza slepih Srbije, Milan Stošić prvi je pozdravio okupljene.
„U nekom istorijskom smislu osamdeset godina možda i nije mnogo, ali osamdeset godina u kojima je svaki dan u godini, svaki sat u danu i svaki minut u satu ispunjen jednom brigom za slepe, onda je svakako događaj veoma značajan. I on ne predstavlja samo vremensko razdoblje, nego predstavlja rezultate ostvarene u ovom periodu.
Nijedna invalidnost nije laka, ali invalidnost nije stvar izbora. Prosto, to je predodređenje i osećaj ljudske solidarnosti svakako umanjuje taj problem. Mi smo zadovoljni i zahvalni onim što država čini za nas, ali bismo bili još zadovoljniji i još zahvalniji kad bi više činila.
Nijedna država neće biti bogata i neće biti razvijena i demokratski uređena samo zato što će uraditi puteve, pruge, obilaznice, unaprediti zdravstvo, sport, kulturu, obrazovanje i tako dalje. Ona će, između ostalog, to postati i zbog toga što će izgraditi jedan korektan odnos prema osobama sa invaliditetom. Naime, odnos prema invalidima je merilo dostojanstva jednog društva i merilo stepena demokratije jednog društva. Mi, slepi i slabovidi, kao i ostale kategorije invalida, zajedno sa svojim porodicama, mi smo lojalni svojoj državi i rukovodstvu, ali zato i od države i od rukovodstva očekujemo da sa više empatije, sa više razumevanja uvaži naše interese, naše ambicije, naše ciljeve, jer na kraju, to je u interesu i države, a posebno nas invalida.
Naša biblioteka za slepe i slabovide „Dr Milan Budimir“ je najveća u regionu, sa najvećim fondom knjiga u tehnikama koje su dostupne za slepe, jer mi držimo do toga da je obrazovanje najveća svetlost koja nam pokazuje put kroz život.
I mi, i kad je u pitanju obrazovanje i kad je u pitanju naša biblioteka, pridajemo ogroman značaj, jer znanje je zapravo ta kompenzacija za gubitak vida. I mi se ponosimo svim onim što smo bez vida uspeli da postignemo i u našim životima, i u društvenom radu, i da budemo korisni članovi našeg društva.
Ovde je jedna velika koncentracija dobrote, humanosti, plemenitosti, pa neka nas to drži do sledećeg jubileja, a onda ćemo sa istim željama ući u naredni period“ zaključio je predsednik Saveza.
Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja obratila se prisutnima.
„Hvala vam na proteklih osam decenija grčevite, teške borbe za položaj osoba sa invaliditetom. Hvala vam što ste krčili put i razgonili mrak sa jednom svećom, a danas, kao što vidite, vi ste čitave buktinje zapalili u srcima mnogih ljudi koji osećaju koliko je važno da budemo sa vama i da, bez obzira na naše razlike, pomažemo da osobe sa invaliditetom osećaju da su jednake u našem društvu.
U ovoj godini uspeli smo da napravimo zajedničkim snagama jedan veliki korak za sistem socijalne zaštite i za podršku osobama sa invaliditetom, jer smo posle 13 godina usvojili zakon o roditeljima negovateljima i negovateljima. I drago mi je što će većina roditelja slepih koji koriste uvećanu tuđu negu i pomoć konačno biti prepoznata od strane institucija i dobiti adekvatnu zaštitu sistema.
I evo koristim i ovu priliku da vas obavestim da je od prvog oktobra podneto više od šest hiljada zahteva za ostvarivanje prava na status roditelja negovatelja i negovatelja, kojima roditelji, staratelji stiču pravo na mesečnu naknadu od 65 hiljada dinara, plus uplatu poreza i doprinosa, penzijsko, zdravstveno i invalidsko osiguranje.
Reč je o ljudima koji su čitavog svog života ili godinama unazad brinuli o svojim najmilijima, ali su njihove radne knjižice najčešće bile u potpunosti prazne. I to se od 1. oktobra menja.
2011. godine usvojen je Zakon o socijalnoj zaštiti. Složićemo se da se od tada u Srbiji štošta promenilo. Ali te promene treba da prate i norme, i propisi, i zakoni. I zato smo mi imali dovoljno hrabrosti da organizujemo već dve radne grupe za izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti. I verujem da će 2027. godina biti godina u kojoj će biti usvojen novi Zakon o socijalnoj zaštiti.
Novi Zakon o socijalnoj zaštiti je više pravde, više jednakosti, više pristupačnosti, više inkluzije. Do sada smo se borili da za osobe sa invaliditetom nema prepreka. Sada treba da se borimo da osobe sa invaliditetom stiču prilike. Dakle, borili smo se do sada protiv diskriminacije. Sada idemo korak dalje: da im damo više šansi, više mogućnosti, da oni postanu poznata lica, da oni postanu ambasadori Srbije, da oni postanu predstavnici kojima ćemo se ponositi i po kojima ćemo kao društvo biti prepoznati.
A vi Srbiju oplemenjujete upravo vašim požrtvovanjem, vašom hrabrošću, vašom spremnošću da, ukoliko ste se rodili ili stekli invaliditet tokom godina, to ne bude razlog da odustanete i da se predate.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u 2026. godini podržalo je rad ovog saveza sa iznosom od 17,6 miliona dinara. Ali ja ne želim danas da govorim o brojkama, jer je za nas mnogo važnije da govorimo o ljudima, o svima vama, o vašim porodicama, o svemu onome što ste postigli.
Osobe sa invaliditetom zaslužuju da rade i da budu dostojanstveno i adekvatno plaćene. Osobe sa invaliditetom nisu lica koja treba da sažaljevamo, već kojima treba da se divimo. Osobe sa invaliditetom nisu žrtve. To su naši borci koji nas inspirišu,nadahnjuju i pokazuju kojim putem kao nacija treba da se krećemo. Zato što, uprkos svemu, oni nisu odustali od toga da im život bude lepši nego što jeste.
I ja znam da vi svet posmatrate drugačijim očima, ali mnogo više osećate nego mi koji možda nekada ne možemo da sagledamo sve te dubine do kojih vi dosežete.
U nama ćete i lično, ali i kao instituciji, uvek imati iskrenog prijatelja, saborca, saradnika za sve vaše ideje, za sve vaše projekte“, saopštila je Stamenkovski.
Anja Uršič, članica borda Evropskog saveza slepih takođe se obratila prisutnima.
“Ove dve prekretnice, ove dve godišnjice, mnogo su više od samog prolaska vremena. One zapravo pokazuju i predstavljaju generacije posvećenosti, solidarnosti, predanosti, kao i odlučnosti da se zagovaraju prava slepih i slabovidih u Srbiji.
Savez slepih Srbije je zaista odigrao vitalnu ulogu u predstavljanju, zastupanju interesa slepih, ne samo u oblasti svakodnevnog života, nego u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, zapošljavanja, kulture i drugih domena u kojima slepi treba ravnopravno da učestvuju.
I iskustvo vaše biblioteke, koja proizvodi Brajeve publikacije, koja štampa Brajeve knjige, audio-knjige, časopise, pokazuje koliko su one važne da slepi i slabovidi ljudi budu nezavisni, samostalni i, pre svega, ravnopravni učesnici celokupnog života i rada u Srbiji.
Ja želim da vas isto tako zamolim da se još više angažujete u aktivnostima Evropskog saveza slepih i u svim njegovim komitetima”, dodala je Uršič.
Osam decenija zalaganja za ravnopravnost
Savez slepih Srbije osnovali su 1946. godine oslepeli borci iz Prvog i Drugog svetskog rata. Danas je jedna od najstarijih socijalno-humanitarnih organizacija u zemlji, sa 44 lokalne organizacije u gotovo svakom gradu u Srbiji. Savez se decenijama zalaže za bolji položaj oko 12.000 slepih i slabovidih osoba, pre svega u oblastima obrazovanja, zapošljavanja i pristupačnosti fizičkog okruženja.
Biblioteka „Dr Milan Budimir“: Prozor u svet
Biblioteka je tokom 55 godina rada izrasla u jednu od najvećih biblioteka za slepe u Evropi. Njen fond obuhvata oko 90.000 naslova i predstavlja jednu od najvećih u regionu. Biblioteka štampa i udžbenike za slepe i slabovide učenike i studente, a svake godine priprema i nove naslove, većinom u audio formatu.
Biblioteka stiže i do korisnika koji ne mogu da dođu do nje tako što već više od tri decenije dostavlja knjige na kućne adrese čitalaca. Akcija „Pokucaj mi knjigom na vrata“, u kojoj poznate ličnosti razvoze knjige članovima Saveza, postala je tradicija.
Šta je do sada urađeno
Savez slepih Srbije je u saradnji sa državnim institucijama i partnerima postigao brojne rezultate. Na velikom broju raskrsnica je postavljena zvučna signalizacija. Savez je predstavio Pravilnik o elementima fizičke pristupačnosti, a učenicima i studentima uručeni su laptopovi. Partneri su uvodili sadržaj na Brajevom pismu, poput uputstava u avionima Er Srbije i crkvenih kalendara. Savez je pokrenuo i inicijativu za zakonsko priznavanje Brajevog pisma, kao i kampanje za zapošljavanje. Kroz javne akcije i kampanje stalno podiže svest građana o položaju i potrebama slepih i slabovidih osoba.
Izazovi koji ostaju
Uprkos postignutom, Savez ukazuje na probleme koji zahtevaju dalji zajednički rad:
Zapošljavanje: Slepe i slabovide osobe nakon školovanja teško pronalaze put do tržišta rada i dalje se suočavajući sa predrasudama.
Obrazovanje: Inkluzivno obrazovanje je zakonski utemeljeno, ali je potrebna bolja edukacija nastavnog osoblja i pružanje pomoći učenicima u redovnim školama.
Pristupačnost: Slepima i slabovidima su još otežane svakodnevne aktivnosti, kao što su odlazak u banku ili poštu. Situacija je posebno izazovna u manjim mestima.
Dostupnost literature: Podrška države i društveno odgovornih kompanija je ovde presudna. Savez traži i da Biblioteka dobije status ovlašćenog subjekta za prekograničnu razmenu knjiga u skladu sa Marakeškim ugovorom.
Zakonsko priznavanje Brajevog pisma kao jednog od uslova za ravnopravno učešće u društvu.
Savez se decenijama unazad zalaže za usvajanje zakona o organizacijama osoba sa invaliditetom, jer bi se tako regulisao status saveza i lokalnih organizacija I uvela obaveza države da finansira rad organizacija koje su od posebnog značaja, jer se zalažu za unapređenje kvaliteta života jedne od najmarginalizovanijih grupa građana.
Savez slepih Srbije zahvaljuje državnim institucijama, lokalnim samoupravama, donatorima, medijima, volonterima, kompanijama i svim ljudima koji su kroz 80 godina podržavali njegov rad i tokom proslave jubileja uručene su povelje za brojne zasluge i doprinos Savezu, kao i poboljšanju položaja slepih i slabovidih osoba.







